Postani član društva Šapa Hitno udomljavanje Reklamirajte se na stranicama ŠAPE! Donirajte nam putem telefona

Čuvanje ljubimaca

Molimo zainteresirane građane, koji žele svog kućnog ljubimca ostaviti na čuvanje za vrijeme godišnjih odmora, neka se jave ŠAPI.

Kako možete pomoći

Udomite nekoga od nas! Dobit ćete time više nego što možete zamisliti!

Šapa na Fejsu!

Priključite se našoj grupi na Fejsu! Postanite naš prijatelj i pomozite u udomljavanju!
Telefonski broj za donacije i upite: 060 97 97 97 (Cijena: 6,25 kn/poziv); IT1 d.o.o., info linija: 072 700 700

Kontakt informacije

Društvo za zaštitu životinja "ŠAPA".
Vijenac 24, 43000 Bjelovar
AZIL JE NA LOKACIJI:
LETIČANI 5, 43 000 BJELOVAR

Telefon za DONACIJE, informiranje i opće upite: 060 97 97 97
Cijena: 6,25 kn po pozivu; IT1 d.o.o., info linija: 072 700 700
Mob.: +385 (0)99 850 36 47
Tel.: +385 (0)43 232 278
E-mail: info@drustvo-sapa.hr
E-mail: marketing@drustvo-sapa.hr
Žiro račun: 2360000-1102193333 (Zagrebačka banka)
IBAN: HR 59 2360000 1102193333 Telefonski broj za donacije i upite: 060 97 97 97 (Cijena: 6,25 kn/poziv); IT1 d.o.o., info linija: 072 700 700
Telefonski broj za donacije: 060 97 97 97 (Cijena: 6,25 kn/poziv); IT1 d.o.o., info linija: 072 700 700
Morate imati instaliran Flash Player da biste vidjeli slike.

PočetnaVijestiWindi, mali pas iz surove bosanskohercegovačke planine

Windi, mali pas iz surove bosanskohercegovačke planine

Ekipa je u rujansko jutro krenula na snimanje dokumentarnog filma o divljim konjima u Hutovom blatu. Tek što su pristigli na vrh planine s koje se spuštao pogled na vodu, zamijetili su neko šuškanje. U planini na tisuću metara visine, svako kretanje izaziva pozornost, posebice u vrijeme koćenja poskoka. Jak vjetar koji je taj dan puhao, činio se glavnim krivcem za povijanje niske trave koja raste na škrtom kamenjaru, iz koje je u trenutku provirila mala glavica. Bilo je to malo smeđe-crno štene, ne starije od mjesec dana, smeđih okica i klempavih ušiju, koje je dotrčalo je do ekipe.

Windi- Jedva je stajala na nogicama. Sva se tresla. Povratila je neku travu koju je jela u planini kako bi preživjela, ispričao mi je snimatelj Goran.

Nahranili su je tek manjim ostacima iz njihovog obroka i krenuli dalje. No, iako minijaturno i na izmaku snage, štene ih je pratilo u njihovoj potrazi za konjima. Strpljivo je čekalo kada bi ekipa zastala snimiti prekrasan krajolik, ali i žurno preskakalo kamenje i trčalo za njima kada su ubrzavali tempo nastojeći pratiti krdo konja. No, iscrpljenost je učinila svoje i malo štene je vrlo brzo pronašlo sklonište: kapuljaču od vreće za spavanje. Tu se sakrila od vjetra koji je taj dan nemilice puhao.

Windi- Odlučio sam je nazvati po vjetru, Windy, jer upravo on ju je donio k nama, priča snimatelj Goran sjedeći u toploj sobi i držeći u krilu svoje usvojeno štene, koje mu od dragosti gricka kažiprst i nastavlja:

- Nisam imao srca ostaviti ju takvu izgladnjelu i promrzlu u planini. Noći su tamo hladne, a tko zna koliko ih je ona provela tamo tako majušna, napuštena i bez hrane. Sva sreća da smo taj dan pošli na snimanje. Pitanje da li bi ju netko pronašao tu u planini i da li bi preživjela.

Krvi do koljena

A čak i da je preživjela u surovim uvjetima, Windy bi postala još jedan u nizu pasa lutalica koji po naseljenim mjestima traže hranu. A s njima se u Bosni i Hercegovini obračunavaju na najokrutniji način- odstrijelom. Da lovci u svojoj nakani ne prezaju ni od čega,potvrđuju i sami građani:

Dokle ćemo trpjeti da se naš novac troši na masakar nad životinjama i to u 21 vijeku… Ne znam koliko ste upućeni-lovci dobijaju novce za metke i za svaku ubijenu životinju, za ženke nešto više jer one donose na svijet mlade psiće. Kao dokaz je odsječeni rep koji svakom ubijenom psu ili mački lovci odsjeku, često tek polumrtvoj ranjenoj životinji. Naravno kako lovci žele zaraditi što više, ne prežu od još brutalnijih načina ubijanja, metalnim i drvenim šipkama, kako bi uštedili metke. Ukoliko ne uspiju usmrtiti odmah životinju, ostave je da umre od posljedica ranjavanja i sakaćenja. Očito je da radi što veće zarade lovci ubijaju i pse koji imaju vlasnike, pse koji imaju značke na ogrlici i to u gradskoj zoni na očigled prolaznika i djece, stoji u pismu kojeg su građani uputili bosansko-hercegovačkom društvu „Prijatelji životinja“.

Interes za novcem, sanitarnim čišćenjem ili nečim drugim…

Na područuju općine Breza, poglavito naselja Bate, članovi lovačkog društva Breza, proveli su nezakonitu kriminalnu akciju odstrela napuštenih pasa dugim cijevima, kom prilikom su ubili i 2 njemačka ovčara u vlasništvu Asima Šabanovića na privatnom imanju, ostavivši iza jedne ubijene ženke leglo njenih beba starosti 5 dana. Ime ubojica poznato je vlasniku ubijenih pasa.

Zgroženi smo nad razmjerama ove brutalnosti, nad blatantnim, drskim kršenjem Zakona, te nad činjenicom da se ovakva hajka na pse od strane lovačkog društva provela na Svjetski dan zaštite životinja. Zajedno sa udruženjem građana Pomoć životinjama Help Animals Sarajevo smo podnijeli danas prijave o ovom brutalnom kriminalnom djelu svim nadležnim istitucijama, sa zahtjevom da se odmah provede istraga a počinioci i nalagodavci kazne. Odstreli nad napuštenim životinjama koji se i dalje provode širom BiH uz šutnju i odobravanje onih čija je obaveza da osiguraju provedbu Zakona, moraju stati”, gotovo su svakodnevna priopćenja spomenutog udruženja.

Provedba zakona-nemoguća misija

Nezakonite kriminalne radnje, najčešće se provode pod krinkom Zakona o lovstvu koji omogućuje čišćenje lovišta od štetočina, pa pod tom izlikom neke od općina (Tuzla, Brod, Doboj, Breza, Drvar) i dalje odobravaju i provode odstrijel pasa. Drugi pak gradovi imaju akcije hvatanja i ubijanja pasa, iako samo veterinar može uvidom u zdravstveno stanje psa i bihevioralne karakteristike , narediti eutanaziju .Uz to se godinama zloupotrebljavaju odredbe zakona o veterinarstu u dijelu suzbijanja bjesnoće, pa tako pojava bijesne lisice bilo gdje, postaje savršen izgovor za pravi lov na sve pse koji su navodno bili u kontaktu sa istom, iako najčešće bez ikakvih dokaza o kontaktu ili izoliranom virusu.

Odgovornost je na Uredu za veterinarstvo da na sve niže nivoe, sve policijske organe, sve veterinarske inspekcijske organe ponovno pošalje instrukciju o provedbi Zakona, jer strašno je to kad policija ne reaguje jer misli da je to legitimno, strašno je kad inspekcija ne reaguje, strašno je da itko danas, 6 mjeseci nakon stupanja Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja na snagu, može i smije narediti odstrele pasa. Mi smo se na sve i jedan slučaj za koji smo znali ili su nam ljudi javili, oglasili i podnijeli prijave, no još niko nije sankcionisan, jer zakon se ne provodi. Zakonom su odstreli i neselektivno ubijanje pasa lutalica strogo zabranjeno”, tvrde Prijatelji životinja Bosne I Hercegovine.

Pomoć međunarodnih organizacija

WindiNa žalost, ulice su svakim danom sve punije napuštenih životinja, kako onih koje neodgovorni vlasnici i dalje izbacuju na ulicu, ili njihovog potomstva, dakle kućnih ljubimaca koje su neodgovorno parili, ili pak su nove napuštene životinje rezultat najčešće nekontrolirane reprodukcije postojeće generacije napuštenih životinja. Iako je najveća kazna propisana Zakonom za napuštanje životinje, za fizičke osobe 10.000KM, odnosno 40.000 kuna, još nitko nije kažnjen. Dio problema leži i na teretu dokazivanja i stvarnoj identifikaciji vlasnika jer Bosna I Hercegovina i dalje nema svoj mikročip.
Kao prijelazna mjera rješavanja problema napuštenih životinja ostaje isključivo sterilizacija i obilježavanje napuštenih životinja, naročito pasa lutalica, te njihovo ponovno puštanje na mjesta prirodnog staništa kroz metodu “uhvati-steriliziraj-pusti”. Tako se jedino uspostavlja kontrola nad reprodukcijom pasa lutalica te pomaže rješavanju problema stalno rastućeg broja pasa lutalica u dužem roku na efikasan način.

Iznenađujuće je da u BiH ne postoji niti jedno sklonište za napuštene životinje, premda je zakon bio izričit: lokalne zajednice obvezne su u roku od godine dana od stupanja zakona na snagu osnovati ih. Tako bi dio sredstava koji je do sad bio izdvajan za ubijenje pasa trebao biti izdvojen za njihovo spašavanje, odnosno izgradnju skloništa. No, i tu treba biti oprezan, jer ukoliko se dio pasa ne sterilizira, skloništa će brzo biti puna a problem i dalje neće biti riješen.

Za sada “Tjedne besplatnih sterilizacija” u Bosni I Hercegovini provode razne međunarodne organizacije, koje ujedno pomažu I udomljavanje pasa I mačaka u druge zemlje, najviše Njemačku, Italiju, Nizozemsku… Nizozemci i lokalna udruga „Posljednja oaza“ iz Orašja u Bosni, izgradili su prihvatno sklonište za pse, preko kojeg se mnogo pasa i mačaka udomljava u obitelji diljem Europe. Za sada su to jedine aktivnosti koje daju djelomične rezultate i pomažu stanovništvu da se bori protiv nehumanih rješenja koje zastupaju lokalne bosansko-hercegovačke vlasti u svim dijelovima ove države.

Napisala Tihomila Jovanović
Preuzeto sa: www.alertonline.org